Veliki praznik Uskrs je dan koji ćete provesti sa porodicom, prijateljima i dragim vam ljudima. Trpeza je puna šarenih jaja i slede trenuci porodičnog druženja i nadmetanja u igri “čije je jaje jače?”. Sve su to blagodeti uskršnjih praznika u kojima uživaju svi, od onih najmlađih, pa sve do onih starijih.
Međutim, iako svi ljudi širom sveta slave uskršnje praznike, veliki je broj onih koji ne znaju pravu simboliku nekih njegovih običaja. Da li ste ikada pomislili zbog čega se zapravo farbaju jaja? Ili možda, zašto je zec simbol Uskrsa? Ukoliko vam odgovori na ova pitanja izmiču, vreme je da se upoznate sa pozadinom običaja kojih se držimo iz godine u godinu.

Farbanje jaja
Farbana jaja pronađena su još u praistoriji, a tradicija bojenja među iranskim narodima traje oko 2500 godina.
Razlog za farbanje verovatno leži u činjenici da su se jaja simbolično ispisivala magijskim rečima ili motivima kako bi se pojačao značaj samog farbanja. S vremenom se to pretvorilo u zabavu za čitavu porodicu, koja se u najčešće prepušta deci.
U hrišćanstvu ukrašena jaja su simbol novog rođenja, Isusovog Vaskrsnuća.

Uskršnji zec takođe je simbol plodnosti. Iako se ne spominje u Bibliji s vremenom je postao jedan od zaštitnih znakova Uskrsa. A ako se pitate zašto baš on nosi kokošija jaja, odgovor verovatno leži još u antici gde je zec zbog svog brzog i čestog razmnožavanja bio sveta Afroditina životinja.
Takođe, anglosaksonskim narodima zec je predstavljao zemaljsko otelotvorenje boginje plodnosti Estre. Iako nije imao veze s crkvom, bio je toliko utkan u narodne običaje da ga je s vremenom i ona prigrlila, pa se od 1690. godine spominje i u hrišćanskim spisima. S Uskrsom su ga prvi počeli povezivati Nemci, stotinak godina pre toga.

Vatra
Iz paganskih običaja crkva je prihvatila i paljenje vatre na Uskrs i samim tim dodala mu novo značenje. Paljenje vatre u uskršnjoj noći takođe simbolizuje vaskrslog Isusa. Nekada se sa blagoslovlenog ognja ispred crkve u kuću unosio žar ili živa vatra, čime je trebalo osigurati sreću i blagostanje, a u nekim podnebljima se njime obnavljala kućna vatra koju ljudi održavaju sve do sledećeg Uskrsa.
U nekim lokanim zajednicama u Srbiji još uvek se pred Uskrs grade velike lomače, koje se pale u uskršnjoj noći i služe kako bi se meštani okupili na jednom mestu i zajedno uz druženje obeležili ovaj pravoslavni praznik.

Kako se Uskrs slavi širom sveta?
U Severnoj Americi najpoznatiji je običaj lova na jaja. Roditelji ih sakriju, a potom ih deca, koja veruju da ih je zec preko noći ostavio zajedno s poklonima, traže.
Belgijanci decu ubeđuju da uskršnja jaja donose zvona iz Rima.
U istočnom delu Holandije pale se uskršnje vatre u sumrak. U okolini nemačkog grada Magdeburga dečake lupaju po zadnjici kako bi se iz njih isteralo loše ponašanje. Taj je običaj bio čest i u Škotskoj gde postoji izreka “Istučen kao na Uskrs” što znači da je za neki prestup dobijena preblaga kazna.
U Norveškoj se na Uskrs rešavaju ubistva – na televizijskim kanalima se daju detektivski filmovi, časopisi objavljuju kriminalističke priče, čak se i na kartonima mleka otiskuju priče o nerešenim ubistvima.
U Finskoj i Švedskoj tradicija je takođe farbanje jaja, ali tamo deca, koja su pri tom odevena kao veštice, skupljaju slatkiše od vrata do vrata u zamenu za ukrašene grane vrbe. To je rezultat mešanja tradicije blagosiljanja kuća grančicama i skandinavske veštičje tradicije.

U Bugarskoj i Rumuniji ljudi stavljaju na prozore brašno, so, kvasac i jaja, od čega se na prvi dan Uskrsa zamesi hleb. Nakon toga hleb se blagosilja kako bi godina bila plodna.
