Dečija nedelja ima dugu i bogatu tradiciju. Iako se na našim prostorima obeležava od 1934. godine, Zakonom o društvenoj brizi o deci, uvedena je 1987. na predlog organizacije Prijatelji dece Srbije. Dečija nedelja se tradicionalno obeležava u prvoj punoj sedmici oktobra, u cilju skretanja pažnje javnosti na decu i mlade, na potrebe i prava dece i mladih u porodici, društvu i lokalnoj zajednici, na njihova prava da odrastaju u što boljim uslovima, na jednake šanse za razvoj i ostvarenje svih svojih potencijala.
Tokom proteklih godina misija Dečije nedelje se razvijala, a ova nacionalna manifestacija postala je model svestrane saradnje države, različitih civilnih i strukovnih organizacija, kao i povezivanja važnih aktera i činilaca koji udruženi deluju ka istom cilju – poboljšanju položaja deteta u društvu.
101 način da detetu pokažete da ga volite
Uz podršku i pokroviteljstvo Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, u realizaciji aktivnosti Dečje nedelje učestvuju vladine institucije, organizacije i udruženja građana.
Dečija nedelja ukazuje na stvarni položaj deteta i mladih u društvu, skreće pažnju na dete kao nosioca prava da odrasta u što boljim uslovima u porodici, lokalnoj zajednici i društvu u celini. Na taj način Dečja nedelja u kontinuitetu podstiče javnost na potrebu za kontinuirano ostvarivanje dečjih prava u našem društvu i doprinosi ambijentu koji pruža jednake šanse za razvoj i ostvarenje punog potencijala dece, kao i njihovo učešće u društvenom životu.
Dečija nedelja prepoznatljivo i vidljivo ukazuje na važna i aktuelna pitanja, ističući potrebu daljeg razvoja savremenog nacionalnog sistema za promociju i zaštitu dečijih prava. Takođe, Dečja nedelja podstiče unapređenje položaja deteta u našem društvu kroz kontinuirani razvoj svih uslova i pružanje finansijske, socijalne, zdravstvene, kulturne i obrazovne podrške za ostvarenje ovih ciljeva.
10 najvažnijih stvari
Program aktivnosti Dečije nedelje čini niz aktivnosti, uz puno učešće dece i mladih.
Zajedničku odgovornost predstavlja zadatak koji program aktivnosti Dečije nedelje posebno promoviše da se deci iz osetljivih grupa (sa sela, iz manjinskih grupa, romskoj deci i deci sa smetnjama u razvoju), obezbedi kvalitetno obrazovanje i mogućnost ostvarivanja prava, poštujući relevantna međunarodna i nacionalna dokumenta i pozitivne propise.
Početak nove školske godine i ponovni polazak u vrtić može da utiče na dečiji stav, samopouzdanje i ponašanje. Tranzicija od avgusta na septembra može biti teška i za decu i za roditelje. Čak i deca koja su željna da se vrate u školu i vrtić moraju da se prilagode većim nivoima aktivnosti, rasporedu i, za neke, pritisku vezanom za školski život.
Stepen prilagođavanja zavisi od deteta, ali roditelji i ostatak porodice mogu da pomognu svojoj deci upravljajući povećani ritam života planiranjem unapred i dobrom organizacijom. Evo nekoliko predloga koji će vam pomoći da olakšate ovu tranziciju.
PRE POLASKA U ŠKOLU ILI VRTIĆ
Dobro fizičko i mentalno zdravlje je od primarne važnosti. Uradite sve neophodne preglede blagovremeno.
Razgovarajte o svim nedoumicama koje imate u vezi emocionalnog ili psihološkog razvoja vašeg deteta sa vašim pedijatrom. Ako potencijalni problemi postoje najbolje je identifikovati ih i početi njihovo rešavanje pre nego što škola počne.
NunaNai traka za kosu sa dugmićima za masku
Kupite školski pribor ranije. Pokušajte da sve što je potrebno za školu nabavite što je ranije moguće i spakujte školsku torbu ili ranac.
Fantastična tabla
PONOVNO USPOSTAVLJANJE RUTINE SPAVANJA I OBROKA
Planirajte da ponovo uspostavite rutinu spavanja i obroka (posebno doručak) najmanje nedelju dana prije početka nastave. Pripremite dete za ove promene u razgovoru s njim o prednostima školskih rutina da se ne bi osećali preplavljenim školskim aktivnostima i obavezama. Uključite čitanje pred spavanje i kućne poslove ako ih niste praktikovali tokom leta.
Starlyf Blow flomasteri
ISKLJUČITE TV
Podstaknite dete da igra igre koje razvijaju logiku, slagalice, kartice, ili čitanje umesto gledanja televizije. To će pomoći vašem detetu i olakšati mu proces učenja i školsku rutinu. Ako je moguće održavajte ovu praksu tokom cele školske godine.
Svetleća vijača
PRVE NEDELJE KADA NASTAVA POČNE
Posetite školu sa svojim detetom. Ako je Vaše dete mlađe ili polazi u novu školu, posetite školu sa svojim detetom. Razgovarajte sa razrednim starešinom ili vaspitačicom, locirajte učionicu, ormarić, trpezariju… Ovo će pomoći Vašem detetu da prevaziđe predškolske strahove, takođe dozvolite detetu da postavljaju pitanja o novom okruženju.
Brze bubice
Nemojte kupovati nekontrolisano, kupujte samo ono što je neophodno. Letnja odeća je obično dobra tokom rane jeseni, ali budite sigurni da deca imaju najmanje jedan par čvrstih cipela. Proverite sa svojom školom da potvrdi Dress code smernice, da li je neophodna uniforma, patofne za vrtić i slično…
NunaNai kapica
Odredite i jasno mesto gde se rade domaći zadaci. Starija deca treba da imaju mogućnost učenja u svojoj sobi ili mirnom delu kuće. Mlađoj deca obično je potreban prostor i u dnevnoj sobi ili kuhinji kako bi se olakšalo praćenje odraslih, nadzor i ohrabrenje.
Glow plišani ljubimac
Izaberite mesto za odlaganje rančeva i školskih stvari. Objasnite da je pražnjenje ranca svake večeri deo njihove odgovornosti, čak i za malu decu.
Zamrznite nekoliko jednostavnih večera. Biće mnogo lakše za vas ako imate pripremljenu večeru, tako da priprema obroka neće dodati tenziju domaćinstvu tokom prve nedelje škole.
Lopta ljubimac
Prilagodite svoj raspored u meri u kojoj je to moguće. Odložite poslovna putovanja, sastanke i dodatne projekte. Želećete da budete slobodni da pomognete detetu da se prilagodi školskoj rutini i prevaziđe zbunjenost ili anksioznost kroz koju mnoga deca prolaze na početku nove školske godine.
Ostavite dovoljno vremena. Uverite se da vaše deca imaju dovoljno vremena da ustanu, spreme se, doručkuju i da na vreme stignu u školu.
Jastuče piši briši
Posle škole pregledajte sa vašim detetom šta treba da uradi za domaći zadatak. Pregledajte udžbenike svog deteta. Razgovarajte o tome šta će Vaše dete učiti tokom godine. Učenje je veština za koju potrebno dosta vremena i ponavljanja. Podstaknite decu da budu strpljiva, pažljiva i pozitivna, ali ostavite i dovoljno vremena za igru.
Sezona godišnjih odmora polako počinje, kao i euforija oko priprema i pakovanja, šta je sve potrebno kako bi vaš odmor bio što prijatniji i na koje stvari treba obratiti pažnju ukoliko putujete sa decom. Evo nekoliko korisnih saveta i predloga, kao i na šta treba obratiti pažnju. Nastavi sa čitanjem Pripremite se za letovanje sa decom!
Roditelji se često pitaju da li i kako sa malom decom na more?! Iskustva govore da i sa malom decom roditelji mogu relativno lako da se pripreme za letovanje, kao i da uživaju u odmoru.
U punoj sezoni možete očekivati velike vrućine, gužve, a i aranžmani su skuplji nego u predszoni i podsezoni. Sa druge strane, verovatnoća da u toku letovanja imate veći broj kišnih dana je manja.
Aranžmani u predsezoni (maj i početak juna) i podsezoni (kraj avgusta i septembar) su jeftiniji od pune sezone i nema velikih gužvi, ali se može desiti da zbog nestabilnog vremena više dana provedete u sobi nego na plaži.
PREDSEZONA I PODSEZONA
U maju i početkom juna može se desti da more bude hladno za mališane, naročito ako je destinacija severnije i ako je u prethodnom periodu bilo kiše. Sa druge strane u podsezoni je more toplije, ali su kraći dani, pa će i boravak na plaži biti kraći.
Za roditelje sa decom do sedam godina najbolji period za letovanje je prva polovina juna, jer su jutarnje temperature prijatnije i mališani mogu boraviti na plaži do 10-11 časova i kasnije posle 17 časova, što i preporučuju lekari. Deci bi trebalo da zaštitite glavu kačketom ili šeširićem, kao i da koristite sredstvo za zaštitu od sunca sa odgovarajućim zaštitnim faktorom.
NunaNai kapa za plažu
Takođe, važno je da plaža bude blizu smeštaja (ukoliko decu kolicima vodite na plažu), a bitno je i da pri ulasku u more bude duži plićak i da se postepeno prelazi u dubinu.
Dečije japanke
PRVO KUPANJE
Roditelji bi posebnu pažnju morali da obrate na odnos deteta prema vodi (ako ranije nisu imali sličnog iskustva), jer može se desiti da se mališan uplaši i da umesto brčkanja leto provedete šetajući po okolini.
Svakako dete ne treba na silu terati u vodu, jer se može postići kontra efekat.
NunaNai peškir pončo
Najbolje je lagano privikavanje, prvo samo šetnja po plićaku, a onda će se dete samo polako opuštati i želeće da uđe u vodu. Nije loše da ako vidite drugu decu koja se brčkaju priđete i pustite dete da to posmatra, možda se ohrabri i poželi da i samo uđe u vodu (obavezno nabavite detetu i jedne gumene sandalice).
Gumene klompe za decu
Ako ni to ne uspe, strpite se, sledeće godine će biti bolje, nikako na silu nemojte ga terati da ulazi u vodu. Osmislite neku igru, skupljanja kamenčića u plićaku ili školjki kako bi dete samo prišlo vodi. Stalna pažnja roditelja je neophodna, jer čak iako je ulazak u vodu postepen, dovoljno je da jedan talas zapljusne malo dete, pa da ono do kraja letovanja odbija odlazak na plažu.
Guma za plivanje
Kada birate odredište, morate razmišljati i o smeštaju koji bi morao biti bliže plaži, jer ćete imati značajno više rekvizita za lenčarenje na toplom suncu, a nije isključeno ni da neko od dece poželi igračku koja je ostala u sobi pa morate nekoliko puta da idete od sobe do plaže. Ponesite dosta vode i osvežavajućih napitaka, voća i grickalica kako bi deci bio što prijatniji boravak na plaži.
Dečiji bazen
NE ZABORAVITE IGRAČKE
Mala deca obično spavaju popodne i tu ne bi trebalo da bude problema, jer će ih kupanje i sunce dodatno umoriti, ali ako ipak mališan odbija popodnevnu dremku ne zaboravite da ponesete ono čime voli da se zanima, kako bi vam najtopliji deo dana bio prijatan.
Glow plišani ljubimac
NA ŠTA OBRATITI PAŽNJU PRILIKOM IZBORA HOTELA
im pripremaju obroke bolje ići u smeštaj gde je omogućena priprema hrane. Najbolje je hranu pripremati uveče dok deca spavaju. U mnogim hotelima deca do dve godine borave gratis, što može biti povoljno finansijski, ali svakako treba smisliti kako spremiti hranu za svoje mališane, jer mnoga deca ne vole hotelsku hranu.
NunaNai mobilno sedište
Za malu decu svakako treba poneti dosta garderobe kako letnje (da vam se odmor ne pretvori u pranje veša) tako i toplije, a treba se raspitati i da li u smeštaju koji želite da iznajmite postoje krevetići i ostala oprema.
NunaNai vreća za spavanje
Sa starijom decom moguće je otići u hotele, ali tu treba razmišljati i o drugim sadržajima osim plaže, kao što su zabavni parkovi, ringišpili, tramboline, mini klub…
IZBOR PREVOZA
Takođe, treba razmišljati i o tome koliko je određena destinacija daleko, odnosno koliko traje put do tamo, kao i da li ići sopstvenim prevozom, organizovano autobusom, ili avionom.
Avionom je najlakše, ali i najskuplje, a postoje i destinacije do kojih se ne može avionom. Ko ide avionom treba da ponese vodu i hranu, rezervnu pelenu, zbog eventualne promene reda letenja, naročito u povratku.
Višenamenske pelene
Najudobnije je putovati svojim vozilom, jer tada pravila određujete vi i vaša deca. Računajte ipak, da ćete imati više stajanja nego ranije, kao i da će pauze tokom vožnje u mnogome zavisiti od zahteva i navika vaše dece.
Ukoliko pak niste u mogućnosti da putujete avionom ili automobilom i putujete autobusom obavezno ponesite peškir i jastuk na koje će se dete nasloniti i spavati.
NunaNai jastuče za putovanje
U varijanti da dete ne plaća prevoz, to znači da nema ni sopstveno sedište u autobusu, što znači da će vam ceo put sedeti na kolenima.
Ponesite pokrivač ili jaknu za dete, jer u autobusu noću može biti i hladnjikavo kao i prilikom izlaženja na pauze.
NunaNai ćebe
Ponesite dovoljno vode i dve-tri preobuke za dete, a u toaletima na autobuskim stajalištima odnosno pumpama postoji deo gde možete presvući bebu, vodite računa o higijeni na takvim mestima, jer su mališani osetljiviji od nas.
NunaNai gaćice za odvikavanje od pelena
OBAVEZNA APOTEKA ZA DECU
Prilikom odabira destinacije, obratite pažnju da u mestu postoji lokalni zdravstveni centar, obavezno uplatite putno osiguranje.
Mala deca su podložna alergijama, upali uveta, visokim temperaturama, pa bi bilo dobro da sa sobom imate i malu apoteku. Uz dogovor s doktorom trebalo bi poneti sirup ili čepiće za temperaturu, toplomer, sredstvo protiv opekotina, sredstvo za zaštitu od komaraca, nešto protiv alergije, probiotik, kremu za ublažavanje posledica uboda komarca, hanzaplast, fiziološki rastvor za nos, tablete protiv povraćanja ako dete teško podnosi put.
NunaNai pojas za putovanja
Naime, odmor ćete morati da prilagodite prvo deci, a zatim sebi. Zaboravite na lude provode iz “mladosti”, osim ako povedete baku da noću čuva decu. Ne zaboravite samo da deca kada se probude hoće mamu i tatu, a ne baku, pa će vam neispavanost teže pasti.
Veliki praznik Uskrs je dan koji ćete provesti sa porodicom, prijateljima i dragim vam ljudima. Trpeza je puna šarenih jaja i slede trenuci porodičnog druženja i nadmetanja u igri “čije je jaje jače?”. Sve su to blagodeti uskršnjih praznika u kojima uživaju svi, od onih najmlađih, pa sve do onih starijih.
Međutim, iako svi ljudi širom sveta slave uskršnje praznike, veliki je broj onih koji ne znaju pravu simboliku nekih njegovih običaja. Da li ste ikada pomislili zbog čega se zapravo farbaju jaja? Ili možda, zašto je zec simbol Uskrsa? Ukoliko vam odgovori na ova pitanja izmiču, vreme je da se upoznate sa pozadinom običaja kojih se držimo iz godine u godinu. Nastavi sa čitanjem Svi simboli Uskrsa
Set od 4 mini modle
Farbanje jaja
Farbana jaja pronađena su još u praistoriji, a tradicija bojenja među iranskim narodima traje oko 2500 godina.
Razlog za farbanje verovatno leži u činjenici da su se jaja simbolično ispisivala magijskim rečima ili motivima kako bi se pojačao značaj samog farbanja. S vremenom se to pretvorilo u zabavu za čitavu porodicu, koja se u najčešće prepušta deci.
U hrišćanstvu ukrašena jaja su simbol novog rođenja, Isusovog Vaskrsnuća.
Glow plišani ljubimac
Uskršnji zec takođe je simbol plodnosti. Iako se ne spominje u Bibliji s vremenom je postao jedan od zaštitnih znakova Uskrsa. A ako se pitate zašto baš on nosi kokošija jaja, odgovor verovatno leži još u antici gde je zec zbog svog brzog i čestog razmnožavanja bio sveta Afroditina životinja.
Takođe, anglosaksonskim narodima zec je predstavljao zemaljsko otelotvorenje boginje plodnosti Estre. Iako nije imao veze s crkvom, bio je toliko utkan u narodne običaje da ga je s vremenom i ona prigrlila, pa se od 1690. godine spominje i u hrišćanskim spisima. S Uskrsom su ga prvi počeli povezivati Nemci, stotinak godina pre toga.
Multifunkcionalni kuhinjski set
Vatra
Iz paganskih običaja crkva je prihvatila i paljenje vatre na Uskrs i samim tim dodala mu novo značenje. Paljenje vatre u uskršnjoj noći takođe simbolizuje vaskrslog Isusa. Nekada se sa blagoslovlenog ognja ispred crkve u kuću unosio žar ili živa vatra, čime je trebalo osigurati sreću i blagostanje, a u nekim podnebljima se njime obnavljala kućna vatra koju ljudi održavaju sve do sledećeg Uskrsa.
U nekim lokanim zajednicama u Srbiji još uvek se pred Uskrs grade velike lomače, koje se pale u uskršnjoj noći i služe kako bi se meštani okupili na jednom mestu i zajedno uz druženje obeležili ovaj pravoslavni praznik.
NunaNai ćebe
Kako se Uskrs slavi širom sveta?
U Severnoj Americi najpoznatiji je običaj lova na jaja. Roditelji ih sakriju, a potom ih deca, koja veruju da ih je zec preko noći ostavio zajedno s poklonima, traže.
Belgijanci decu ubeđuju da uskršnja jaja donose zvona iz Rima.
U istočnom delu Holandije pale se uskršnje vatre u sumrak. U okolini nemačkog grada Magdeburga dečake lupaju po zadnjici kako bi se iz njih isteralo loše ponašanje. Taj je običaj bio čest i u Škotskoj gde postoji izreka “Istučen kao na Uskrs” što znači da je za neki prestup dobijena preblaga kazna.
U Norveškoj se na Uskrs rešavaju ubistva – na televizijskim kanalima se daju detektivski filmovi, časopisi objavljuju kriminalističke priče, čak se i na kartonima mleka otiskuju priče o nerešenim ubistvima.
U Finskoj i Švedskoj tradicija je takođe farbanje jaja, ali tamo deca, koja su pri tom odevena kao veštice, skupljaju slatkiše od vrata do vrata u zamenu za ukrašene grane vrbe. To je rezultat mešanja tradicije blagosiljanja kuća grančicama i skandinavske veštičje tradicije.
Glow ćebe
U Bugarskoj i Rumuniji ljudi stavljaju na prozore brašno, so, kvasac i jaja, od čega se na prvi dan Uskrsa zamesi hleb. Nakon toga hleb se blagosilja kako bi godina bila plodna.
U Srbiji je Sveti Sava praznik Dan prosvete. Ova školska slava je povezana sa priredbama koje organizuju đaci za svoje vršnjake, roditelje i nastavnike.
Sveti Sava (po rođenju Rastko Nemanjić) rođen oko 1174. u deževačkom kraju na planini Goliji, preminuo je 14. januara (po julijanskom kalendaru) 1236. u Trnovu u Bugarskoj, pri povratku sa hodočašća u Jerusalimu). Bio je najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje i prvi srpski arhiepiskop. Bio je brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog. Izborio se za samostalnost raške arhiepiskopije od Vizantije 1219. godine i postavio temelje današnje Srpske pravoslavne crkve. Nastavi sa čitanjem Sveti Sava školska slava
Plišani ljubimci, igračka za decu
Rastko Nemanjić je u mladosti od oca dobio Zahumlje na upravu. Međutim, Rastko je pobegao na Svetu goru i zamonašio se u ruskom manastiru Svetog Pantelejmona. Kasnije je sa svojim ocem, koji se u međuvremenu zamonašio i dobio ime Simeon, podigao manastir Hilandar, prvi i jedini srpski manastir na Svetoj gori.
Klisko
U Crnoj Gori je ubrzo došlo do borbe za vlast između Savine braće. Zbog toga se Sava vratio u Srbiju, kako bi zaustavio rat. Istovremeno se bavio prosvetiteljskim radom, nastojeći približiti svojim sunarodnicima osnove verske i svetovne pouke, da bi se 1217. vratio na Svetu goru.
Zmijice
Godine 1219. Sava je od vaseljenskog patrijarha u Nikeji izborio autokefalnost srpske crkve, a patrijarh ga je imenovao za prvog srpskog arhiepiskopa. Ostao je arhiepiskop sve do 1233, da bi ga potom zamenio njegov učenik Arsenije. Više puta je putovao u Palestinu.
Hoklica za decu
Na povratku sa jednog od hodočašća iz Svete zemlje 1236. smrt ga je zatekla u tadašnjoj bugarskoj prestonici Velikom Trnovu. Njegove mošti je u manastir Mileševu preneo njegov nećak, kralj Vladislav.
Dečiji aparat za vodu
Njegova najznačajnija pisana dela su „Žitije, spomen na pokojnog oca Stefana Nemanju (Simeona)“, „Karejski tipik“, „Hilandarski tipik“ i „Studenički tipik“, kao i „Zakonopravilo“.
Magično ćebe za decu
Savin kult u narodu bio je jak. Posle jednog ustanka Srba protiv Osmanskog carstva, turski zapovednik Sinan-paša je 1594. spalio Savine mošti na Vračaru. Na mestu za koje se veruje da se to odigralo podignut je Hram Svetog Save. U Srbiji se dan njegove smrti po gregorijanskom kalendaru (27. januar) proslavlja kao Dan prosvete.
Da li početkom godine pravite liste stvari na kojima ćete raditi tokom narednih 365 dana? Koliko često ispunite bar deo novogodišnjih odluka? Saznajte u čemu je problem i kako da ga popravite.
Smršati, ostaviti cigarete, hraniti se zdravije… Novogodišnje odluke najčešće nestaju sa prazničnom dekoracijom i do kraja januara zaboravimo da smo uopšte pravili „nekakvu listu“. Međutim, ukoliko ste ovoga puta zaista odlučili da ne posustajete, evo nekoliko zanimljivih razmatranja koja vam mogu koristiti. Nastavi sa čitanjem Novogodišnje odluke
Velform sauna pojas
„Mislim da je problem u tome što ljudi sebi najčešće postavljaju nerealne ciljeve“, kaže profesor psihologije Džozef Ferari koji predaje na DePol Univerzitetu. Kako bi prethodnu godinu pamtili po pozitivnim promenama, Ferari savetuje da se usredsredite na male zadatke i proslavljate sve pobede, prenosi ABC.
Total crunch
„Potrebno je da na umu imamo manje, ostvarljive ciljeve a ne ultimativne, velike promene koje nećemo izvesti“, smatra Ferari. Prema njegovim rečima, većina ljudi zaboravlja da nagradi sebe za male uspehe, ali se gotovo bez izuzetaka „kažnjava“ i za najmanje neuspehe, što nikako nije dobro.
Grejač za stopala
„Ne možete izgubiti dvadeset kilograma za četiri sedmice, ali možete izgubiti dva kilograma za to vreme“, izjavio je on. „Ako znate da vas na kraju čeka nagrada, brže ćete ići ka cilju.“
Velform helanke za mršavljenje
Uz gubitak kilograma jedna od najčešćih novogodišnjih odluka je i prestanak pušenja. I u ovom slučaju, smatra Ferari, treba ići polako i nagrađivati sebe za sve male pobede.
Medisana Neotech jonizator
Još jedna pametna stvar koju možete da učinite jeste da iskoristite najbolje što tehnologija nudi. Ukoliko posedujete neki od „pametnih“ uređaja poput telefona, preuzmite neku od mnogih zdravstvenih aplikacija uz koju će evidencija biti lakša i sa kojom ćete moći da dođete do novih informacija vezanih za ostvarenje vaših odluka.
Multifunkcionalni držač za auto
Osim nagrada, uvek je dobrodošla i pomoć prijatelja, pa se potrudite da za ostvarenje novogodišnjih odluka nađete partnere sa kojima ćete zajedno ispunjavati zahteve. Ferari takođe savetuje da svoje odluke podelite javno sa prijateljima, recimo na društvenim mrežama, kako biste osetili malo viši nivo obaveze prema njihovom ispunjavanju.
Jastuče piši briši
„Napravite svojevrsnu žurku za prijatelje i neka svako od pozvanih sa sobom donese po tri lista papira na kojima će biti ispisana po jedna novogodišnja odluka. Promešajte ih zajedno i neka svako izvuče po jedan papir. Tako ćete napraviti mrežu podrške jer će svako morati da pomogne u sprovođenju novogodišnje odluke onom čiji je papir izvukao“, savetuje Ferari.
Zvezdani laser projektor
Vaše zajedničke liste novogodišnjih odluka potom možete podeliti sa prijateljima na fejsbuku i potražiti od njih korisne savete. „Vrlo je važno da znate da, ako svoje odluke krijete od drugih, lakše ćete ih zaboraviti“, zaključuje Ferari.
Dakle, podelite sa nama Vaše novogodišnje odluke i recite nam u komentarima kako planirate da ih sprovedete.
BITI BOLJI UČITELJ I RODITELJ
Zašto potreba da se pomogne detetu nije dovoljna?
U procesu obrazovanja i vaspitanja bilo porodičnog ili školskog sistema, česte su pojave izliva negativnih emocija sa obe strane. Učitelj ili roditelj koji nije razrešio svoje emotivne probleme vezane za odnos roditelj – dete, odrasli – dete, autoritet – učenik, prenosi svoje obrasce reagovanja u svaku situaciju koja aktivira dati obrazac. Mišljenja tipa: „Niko meni ne sme da se suprotstavlja“, „Niko ne sme da vređa moju inteligenciju“, „Deca moraju da me slušaju, jer ja znam šta je za njih dobro “ , „Moja reč mora da bude poslednja. “, laki su okidači sukoba u vaspitnom procesu.
Fun Blox edukativne kocke za decu
VASPITAČ JE ODRASLA OSOBA – NE “DRUGAR”
Ono što sa svojim roditeljima ili autoritetima nisu razrešile odrasle osobe, nastavnici ili roditelji, prenosi se u odnose među kolegama i odnose sa učenicima ili sopstvenom decom. Često ljudi sebi obećavaju, usled lošeg ličnog iskustva, da se nikada neće ponašati kao njihovi roditelji ili njihovi učitelji. Kao po pravilu, ponavlja se skripta naučenog ponašanja. Ponekada se ode i u drugu krajnost, pa se gaje liberalni odnosi, demokratsko vaspitanje, odnosno nisu više roditelji i učitelji, već drugari svojoj i tuđoj deci.
Da bi odrasli mogli da pomognu deci u savlađivanju njihovih razvojnih potreba, neophodno je da budu zrele, odrasle osobe. Drugova, braće, sestara i vršnjačkih grupa će uvek biti, ali roditelja ima malo. Jedna je majka i jedan je otac u procesu formiranja ličnosti deteta. Ako ih ima više ili neko od njih nedostaje, onda je na onima koji preuzimaju takve uloge odgovornost da urade sve potrebno i dovoljno da se ličnost deteta razvije u odraslu individuu , bez trauma. A to nije mali posao. Teško da ga neki „drugar“ može ispravno odraditi.
Dovoljno je da dete ima nekoga ko će mu u ranom uzrastu obezbediti da može da preživi , ali mu je isto toliko potrebno da za uzore ima odrasle koji će ga naučiti kako da obradi svoje emocije, kako da promišlja, kako da upravlja sobom, kako da se smiri, i uz to, da ga razume, pruži mu podršku i utehu u osetljivim situacijama.
“Ne narasteš velik i jak da ti se drugi dive, nego da se oni mali i slabi mogu nasloniti na tebe.”
Edukativne kockice za decu
OČEKIVANJA I UVERENJA VASPITAČA KOJA VODE DO DISFUNKCIONALNIH EMOCIJA
Jedna od ključnih sposobnosti dobrih vaspitača je sposobnost da se nose sa vlastitim emocijama, da vlada njima, budu smireni i promišljeni. Ne retko ljude u tome ometaju iracionalna uverenja koja dovode do disfunkcionalnih emocija. Nastavnici se u učionici često suočavaju sa situacijama u kojima su njihova očekivanja osujećena.
1. Bilo da su imali zahtev prema sebi: da održe disciplinu u odeljenju na zavidnom nivou, da održe sliku o sebi na zavidnom nivou po svaku cenu, da ni moraju uvek da imaju spreman odgovor na svako postavljeno pitanje, ili da nikada ne smeju da dozvole sebi da neko pomisli da su ispali “glupi” ili “ludi”…
2. Bilo da su imali zahtev prema drugima: da su učenici tog dana spremni za usmeno propitivanje, da ih učenici ne lažu, da se učenici ne sukobljavaju među sobom, da se uvek prema njima odnose sa poštovanjem, da su kolege spremne na saradnju, da drugi predviđaju njihova očekivanja i potrebe…
3. Bilo da su imali zahteve prema uslovima života: kao kada u školi nema kreda, ne rade sve sijalice ili kada vide svoj platni izveštaj, kada je napolju nizak pritisak, pada kiša ili su dugo čekali na prevoz pri dolasku na posao…
Svaki od ova tri zahteva uključuje neko „moranje“: učenici bi morali da budu disciplinovani, morali bi da redovno uče, morali bi da se ne koriste lažima, kolege bi morale da budu saradljive, škola bi morala da obezbedi optimalne uslove za rad, a plata bi morala da prati naše prohteve!
Flipeez kapa za decu
NEZDRAVE EMOCIJE
Kada polazimo sa zahtevom u nama se javljaju nezdrave emocije: bes, povređenost, krivica, stid, zavist, ljubomora, depresija, anksioznost. Suprotno opšte prihvaćenom mišljenju da događaji aktiviraju u nama emocije, ipak aktivaciona situacija poziva naša uverenja!
U zavisnosti od uverenja u nama rađaju se određene emocije, zdrave ili nezdrave. Uverenje oblika: „Ovakva galama ne sme da se dešava u mojoj učionici, na mom času, a ako se, ne daj Bože, desi, to je užasno i ja to ne mogu da podnesem“ jeste iracionalno.
Dečiji šator
Ispitajmo njegovu racionalnost da to i dokažemo:
1. Da li je realno da očekujem da učenici u pubertetu nemaju agresije u sebi i da među njima ne dolazi do sukoba?
2. Da li je logično da to očekujem?
3. Da li postoji neki zakon u prirodi koji kaže da do konflikata među decom ne sme da dođe?
Odgovor na sva tri pitanja je NE, pa ako je tako i kod vas, vaspitača, uspeli smo da dokažemo da je uverenje bilo iracionalno i uspešno smo ga osporili!
„ Ako hoćeš da budeš dobar učitelj, moraš da se ponašaš kao otac!“ (Komenski)
Slično se mogu proveravati i zahtevi prema sopstvenoj deci: Da li dete mora da bude narcistički produžetak roditelja ? Da li mora da izabere profesiju za koju mislim da je za njega idealna? Da li mora da se bavi svim aktivnostima koja su meni u detinjstvu bila zabranjivana? Da li mora da zna šta mu roditelj misli kada ga popreko pogleda?
NunaNai jastuče za putovanje
PROVERA UVERENJA
Ako želite da lakše i brže proveravate svoje misli samo zapitajte sebe: „Da li ja imam koristi od ovakvog uverenja?“ Ukoliko je već ovde odgovor negativan, bilo bi dobro promeniti to uverenje u racionalno! Kako razlikovati iracionalna od racionalnih uverenja? Iracionalna uverenja u sebi sadrže zahteve, užasavanje, nepodnošenje, neprihvatanje sebe, drugih, uslova života, globalno vrednovanje i etiketiranje. Ona sadrže u sebi „mora“, „ ne sme“, ideju da je nešto „ užasno“, „nepodnošljivo“, i da je nešto „grozno“ ili „ omalovaženo“, bilo da smo to mi, drugi ljudi ili ceo svet.
Iracionalna uverenja su u neskladu sa realnošću, nelogična i nepragmatična. Racionalno uverenje neće sadržati zahtev već želju: „Ja želim da se učenici ne tuku na mojim časovima, ali ako se to i desi, to nije katastrofa i ja imam dovoljno kompetencija da sa takvom situacijom izađem na kraj!“.
Oslobodite sebe od nezdravih emocija! Dobra vest je što prolaskom kroz tri gore navedena pitanja možemo osporiti svako iracionalno uverenje, zameniti ga racionalnim transformisanjem zahteva u želje, i kao rezultat osećati zdrave emocije!
Da ne bude zabune, zdrava emocija je i ljutnja. Ipak, i najveći stepen ljutnje nije tako opasan kao najmanji stepen besa. Sa ljutnjom, za razliku od besa, imate mogućnost za akciju i ponovno uspostavljanje kontakta, ne opažate situaciju kao bezizlaznu. I nastavnicima i učenicima će biti mnogo bolje ako se „samo“ ljute. Promenimo li misli, promenićemo i emocije i ponašanje!
NunaNai mobilno sedište
RACIONALNA UVERENJA
Primeri racionalnih uverenja bi bili:
1. „Ja želim da budem smirena u svakom sukobu, a ako to nije slučaj, to nije ništa strašno, nije katastrofa i ja to mogu da podnesem.“
2. „Ja želim da se drugi učenici/kolege obraćaju meni sa poštovanjem, poslušaju moje savete ako im ih dobronamerno dam, ali ako to nije slučaj, to nije ništa strašno, nije katastrofa i ja to mogu da podnesem.“
3. „Ja želim da moji uslovi života / rada budu na nivou koji smatram ugodnim za sebe, ali ako to nije slučaj, to nije katastrofa, i ja to mogu da podnesem. Mogu i da se trudim da te uslove još više poboljšam, koliko je u mojoj moći.“
Dečiji aparat za vodu
PROMENA UVERENJA
Zamena iracionalnih uverenja racionalnim postiže se najpre tako što se svako „mora“ pretvara u želju, zatim, svako užasno u loše, nepodnošljivo u teško, a globalno obezvređivanje u kritiku konkretne misli, dela, ponašanja.
Mi imamo mogućnost da promenimo uverenja i da tako osetimo zdrave emocije koje, iako mogu biti neprijatne, nisu destruktivne za nas niti za drugu osobu, ne prekidaju komunikaciju, vode ka traženju boljeg rešenja. Zdravim emocijama se može vladati, i one nam mogu pomoći da budemo bolji vaspitači.
Zapamtite da događaj, sam po sebi, ne aktivira emociju, i da smo za osećanja najviše odgovorni mi sami. Tome možemo naučiti i učenike i decu. Evo nečeg što bi oni mogli praktikovati, da ne bi došlo do povećanja besa i anksioznosti zbog ocena: Iz početnog uverenja koje stvara mnogo straha i pritiska: „Ja moram da budem odličan đak, ako to nisam to je užasno i ja to ne mogu da podnesem!!!“ promenom u realnije: „Ja želim da budem odličan đak , a ako to nisam to nije užasno i ja sam i dalje dobra osoba. Imam mogućnost da se u toku školovanja više trudim i ostvarim bolje rezultate“, dolazi do promene osećanja i oni imaju više mogućnosti za akciju i popravljanje uspeha. Najbitnije je da dete oseća da vredi bez obzira na uspeh u školi i da pad u ocenama ne znači da ne zaslužuje ljubav roditelja i vaspitača. Ako je u uverenju da mora da bude dobar đak, kao uslov da bi ga voleli roditelji, teško će zahteve transformisati u želje.
Ako osoba želi promene, mora dugo i istrajno ponavljati racionalna uverenja u slučajevima kada su ona iracionalna već automatizovana. Neophodno je ponavljati ih u situacijama koje su okidači za nezdrave emocije!
Najlakša provera su simptomi: simptomi mogu ukazati da li je emocija zdrava ili ne: Jači simptomi i veći stepen onesposobljenosti su pokazatelj nezdrave emocije.
Plišani ljubimci
PROMENA
Nekada su problemi zbog kojih pucamo pred izazovima u vaspitavanju dece dublji od uverenja. Ako osoba ima nerazrešene probleme sa svojim roditeljima, ako nije svesna toga i nije radila na tim problemima kroz neki lečeći odnos ili psihoterapiju, lako će se u situacijama nabijenim stresom aktivirati emocije povređenosti, tuge, besa… U ovakvim slučajevima vežbanje racionalnih uverenja pomaže samo na površnom nivou, dok osoba drži svesno kontrolu.
Međutim, ako je učenik ili dete podseti na roditelja, nasilnika, osobu koja predstavlja njenu „senku“ ili koju ona iz bilo kog razloga „ne može da podnese“ aktiviraće se nezdrave emocije. Osećaj inferiornosti, bezvrednosti koji je možda postojao u detinjstvu projektuje se u nove situacije. Isto važi i u obrnutom odnosu, kada vaspitač podseti dete, nekim stavom, osobinom ili reakcijom na roditelja sa kojim dete ne nalazi način da dođe do razumevanja.
Dečija stolica za ljuljanje
LEK
„Poštovanje samoga sebe i pravo osećanje autoriteta usko su srasle sestre bliznakinje“ (Кeršterštajner)
Rad na sebi, izgradnja samopoštovanja, samopouzdanja, jedini je put za sve roditelje i vaspitače koji žele da pomognu deci. Vaspitač mora da poštuje sebe, da bi bio poštovan. „Samopoštovanje donosi poene ugledu samo ako nije samohvalisanje“. Kako kaže dr. Žika Marković: “Dobro je da još uvek postoje nastavnici – vaspitači koji zrače i na kraju radnog veka i života i da su njihovi zraci i toplina trajni i deluju kroz život u celini.“
„Čovek sa rastom stane, kada učiti prestane“
Svesni smo promena u društvu i toga da se celoživotno učenje danas podrazumeva. Ali, većini još uvek nekako predstavlja teret učenje o emocijama, psihološkim procesima, funkcionisanju sopstvene psihe. Učenje od roditelja, učitelja, mentora, trenera, učenje na tuđim i na sopstvenim greškama, važno je isto koliko i specijalizovanje u određenoj profesionalnoj oblasti.
I nastavnici i roditelji uče kroz ceo život da bi unapredili sebe, uče i od dece, uče iz odnosa… Mogu da spoznaju problem u ličnom razvoju iz sukoba koji sa decom nastane i da onda na njemu rade, kako ne bi prenosili “grešku” na naredne generacije. Imamo slobodu da biramo hoćemo li ponavljati greške iz prošlosti ili napraviti skok.
Nije loše poslušati savete starijih i mudrijih, ali i podjednako raditi na osvešćivanju svojih mehanizama kroz dolaženje do sopstvenih uvida i zaključaka iz odnosa u koje stupamo, kako u radu sa decom , tako i pri vaspitavanju svojih sopstvenih potomaka.
Minut 0: beba ispušta ljutiti krik kako bi aktivirala pluća.
NunaNai mobilno sedište
Minut 2: nakon prvog plača, beba se opušta i leži nepomična na majčinim grudima. Autori studije pretpostavljaju da beba miruje kako bi se sakrila od eventualnih predatora. Stvar instinkta.
NunaNai ćebe
Minut 2,5: beba prvi put otvara oči i počinje da pomera glavu i usta.
Minut 8: beba postaje aktivna i drži otvorene oči punih pet minuta. Počinje da biva gladna i okreće glavu ka majčinim grudima.
NunaNai gaćice za odvikavanje od pelena
Minut 18: beba je zadremala.
Minut 62: prvo dojenje – beba guta manje količine kolostruma; majčine grudi su stimulisane i počinju da proizvode mleko.