Jesen je stigla i kalendarski i bez obzira da li ste spremni za to ili ne, hladno vreme je samo na korak od nas, tako da konačno možemo odložiti letnju garderobu. Verovatno već pravite mesto za džempere, kapute i drugu odeću za hladno vreme u Vašem ormaru. Važno je da pravilno odložite odeću i letnju opremu dok joj nije sezona, kako bi sprečili pojavu ustajalog mirisa odeće i plesni.
1
Operite sve. Pre nego što odložite svoju letnju odeću proverite da li je sve oprano (ili hemijski očišćeno). Insekti se hrane znojem i mrtvim ćelijama kože, tako da Vaša odeća treba da bude dobro oprana pre nego što je odložite.
NuBreeze sušilica za veš
2
Čuvajte odeću u vakuum kesama ili odlagačima za odeću koji imaju zatvarače. Nemojte koristiti kartonske kutije (pogotovo ako živite u vlažnoj sredini), jer su osetljive na vlagu!
Vakumske vreće
3
Ubacite malo lavande. Da bi držali moljce na odstojanju, ubacite u svoju odeću vrećice pune lavande ili loptice pamuka natopljene esencijalnim uljem lavande. Ne samo da je lavanda prirodni rasterivač moljaca, takođe je i antibakterijska i antifungalna.
Kedrove pločice protiv moljaca
4
Odložite kese i odlagače sa odećom na hladno i suvo mesto. Ako su Vaše potkrovlje ili podrum vlažni ili topli, izbegavajte čuvanje odeće tamo – mogu dobiti plesni. Umesto toga, stavite odeću u zadnji deo ormara ili ispod kreveta.
Sklopivi odlagač
5
Ako držite haljine i košulje na vešalicama u svom ormanu prekrijte ih zaštitnim vrećama za odeću.
Zaštitna vreća za odeću
6
Odložite svoju letnju obuću. Pre nego što odložite svoje sandale i japanke proverite da li im je potrebna nova flekica ili uložak? Popravite ih pre nego što ih odložite. Cipele i baletanke napunite starim novinama ili toalet papirom kako bi se osigurali da održe svoju formu, a zatim ih odložite.
Cipelarnik
7
Stavite parfimisani sapun sa odećom kako bi je čuvao od ustajalih mirisa. Kada izvadite odeću iz ormana sledeće sezone biće puna Vašeg omiljenog mirisa.
Čupko za džempere
8
Soda bikarbona nije samo veliki ne-toksičan, višenamenski čistač, takođe apsorbuje i mirise buđi ili plesni. Postavite kutiju sa sodom bikarbonom na podu ormara ili u svojim fiokama da se bori sa najupornijim gljivicama.
Praznik je u narodu poznat kao Mala Gospojina i ubraja se u 36 velikih praznika u crkvenom kalendaru obeleženih crvenim slovom.
Roditelji Presvete Bogorodice Joakim i Ana živeli su u Nazaretu pobožno. Ćerku Mariju dobili su u poznim godinama posle pet decenija braka. Već u trećoj godini, Marija je odvedena u hram Jerusalemski, a od sedme je živela u atmosferi bogosluženja, uz molitvu, ručni rad i čitanje Svetog pisma. Sa 15 godina primila je blagu vest od arhanđela Gavrila da će roditi sina božijeg, a na četrdeseti dan po rođenju Hristovog odnela ga je u hram.
Presveta Bogorodica iz manastira Dečani
Trideset godina koje opisuju jevanđelja, Marija je provela u Nazaretu, a Isusa je pratila na putu do raspeća. Posle njegovog vaznesenja, živela je još 24 godine, lečila bolesne, pomagala sirotinji i udovicama.
Prema predanju, kada je položena u grob, postala je nevidljiva.
Najveći srpski srednjovekovni zadužbinar kralj Milutin posvetio je Bogorodičinim roditeljima crkvu u kompleksu studeničkog manastira.
Poznatija kao Kraljeva crkva koja se izdvaja se izuzetnom lepotom živopisa.
Kraljeva crkva u Studenici
U manastiru Studenica čiji je ktitor i osnivač loze Nemanjića Stefan Nemanja Bogorodici je posvetio crkvu koju narod naziva Majkom svih crkava u Srbiji.
Manastir Studenica
Maloj Gospojini posebno se raduju mladi koji pohode svetinje.
U narodu se ovaj praznik svečari i uz živopisne običaje, posebno posvećene rađanju.
Neke porodice u svečanom ruhu iako ne slave i ne idu na slavu, više dana provode u prazničnom raspoloženju posebno u krajevima gde se održavaju malogospojinski vašari.
Veruje se da kada je o prazniku vedro da će nam se sunce smešiti i tokom jeseni, ali i zime.
Svetski dan zaštite ozonskog omotača obeležava se 16. septembra, s ciljem da se istakne značaj očuvanja ozonskog omotača. On se obeležava od 1994. godine, na dan kada je potpisan Montrealski protokol kojim su predviđene konkretne aktivnosti zemalja i različiti projekti da bi se zaštitio taj omotač.
Ozonski omotač (ozonski sloj ili ozonosfera) je sloj u Zemljinoj atmosferi koji sadrži visoke koncentracije ozona (O3). Ovaj sloj apsorbuje 93-99% Sunčeve ultraljubičaste svetlosti koja je štetna za živi svet na Zemlji. Preko 91% ozona u atmosferi je prisutno u ovom sloju. Ozonski omotač se prostire u donjem sloju stratosfere od oko 10 do 50 kilometara iznad Zemlje. Njegova debljina varira u zavisnosti od lokacije i godišnjeg doba.
Krajem osamdesetih godina naučna istraživanja iz gotovo celog sveta pokazala su opravdanim zabrinutost naučnika za stanje ozonskoga omotača. Na njihov podsticaj u Montrealu je 16. septembra 1987. potpisan Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač, čime je, uz uočavanje štetnih uticaja određenih hemikalija na ozonski omotač, preko UNEP – programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu podstaknuta i izrada programa aktivnosti zaštite kako bi se sprečila dalja oštećenja.
Puripod jonski prečišćivač vazduha
Na osnovi takvih saznanja i aktivnosti rezolucijom Generalne skupštine UN 1994. godine, upravo je datum potpisivanja Montrealskog protokola, 16. septembar, proglašen Međunarodnim danom zaštite ozonskog omotača. Broj zemalja potpisnica protokola, od prvobitnih 46, porastao je do danas na više od 150, među kojima je i Srbija. Nadležno ministarstvo za zaštitu životne sredine svake se godine aktivno uključuje u obeležavanje Međunarodnog dana ozonskog omotača, objavljujući brošure, video zapise, priručnike i druge materijale upozorenja o potrebi očuvanja ozonskog omotača.
Slogan takvih akcija, i kod nas i u svetu, je da svako može učiniti nešto za spas ozonskog omotača. Njima se želi podići opšta svest o potrebi zaštite ozonskog omotača koji čuva sve na Zemlji od štetnih uticaja Sunčevog zračenja, a važan je i za atmosfersku raspodelu temperatura i utiče na klimu na Zemlji.
Medisana Neotech jonizator
Na skupu o klimi, 1992. godine, u Riju, usvojen je globalni plan, program za promenu, kao ulaganje u buduće generacije, zasnovan na konceptu održivog razvoja. Vlade sveta su pozvane na razmišljanje i učešće u potrazi za boljom budućnošću.
Deset godina kasnije, na skupu u Johanesburgu, ustanovljeno je da se stanje u mnogome pogoršalo. Razvijene zemlje, koje su trebale i morale preuzeti vodeću ulogu u unapređenju održive potrošnje, ponašale su se ignorantski i bahato. Zemlje u razvoju su ih slepo i nerazumno imitirale, umesto da su uspostavljali forme održive potrošnje u izgradnji svojih privreda. Nerazvijene zemlje su postale još siromašnije, ali zato obogaćene opasnom, prljavom, zastarelom i u razvijenim zemljama uglavnom zabranjenom tehnologijom. A bogati su čak kupovali “čisti vazduh” zemalja sa malim emisijama štetnih gasova, kako bi smanjili vlastiti stepen zagađenosti.
Pre dve godine u Kopenhagenu, propao je još jedan pokušaj da se nađe zajednički stav svih zemalja o problemu klimatskih promena nakon Rija + 20, i da se uspostavi novi dogovor koji bi omogućio nastavak razvoja uz očuvanje životne sredine za naredne generacije.
Za to vreme iznad Arktika je ustanovljen rekordni gubitak ozonskog omotača u atmosferi, koji štiti život na zemlji od štetnih sunčevih zraka, upozorava Svetska meteorološka organizacija.
To se objašnjava kontinuiranim prisustvom u atmosferi supstanci koje uništavaju ozon, kao i vrlo hladnim zimama.
Tokom prethodne zime, sloj ozona iznad Arktika je smanjen za oko 40 odsto. Prethodno je u tom periodu ovaj sloj smanjivan najviše za 30 odsto i to se desilo nekoliko puta u poslednjih petnaestak godina.
Ardes ovlaživač vazduha
Ukoliko bi se područje stanjenog ozona pomerilo s polova prema jugu, povećalo bi se negativno dejstvo ultraljubičastih (UV) zraka nad delovima Kanade, nordijskih zemalja, Rusije i SAD (tj. Aljaske), ali to ne bi bio tako štetan intenzitet zračenja kakav može da se registruje u tropima.
UV-B zraci se dovode u vezu s rakom kože, kataraktom i oštećenjima čovekovog imunog sistema, a mogu negativno da deluju i na neke useve i organizme u moru.
Za razliku od situacije nad Antarktikom, u stratosferi nad Arktikom ozonski omotač se ne smanjuje u velikoj meri svake godine jer su tu meteorološki uslovi mnogo promenljiviji.
Uprkos vrlo uspešno primenjenom Montrealskom protokolu, čiji je cilj smanjivanje proizvodnje i potrošnje hemikalija koje uništavaju ozon (kao što su hlorofluorougljenici i haloni), ove supstance, kojih je nekad bilo u frižiderima, sprej bocama laka i aparatima za gašenje požara, su još uvek prisutne u atmosferi.
Smoketronic električna cigareta
Stručnjaci procenjuju da će biti potrebno nekoliko decenija da se njihova koncentracija u atmosferi vrati na nivo od pre 1980, što je bio cilj pomenutog protokola, usvojenog 1987. godine.
U našoj zemlji se političke stranke još ne bave ovim važnim ekološkim temama. Povodom Dana ozonskog omotača jedino se oglasila stranka Zeleni Srbije koji pozivaju na „na hitno donošenje Strategije zaštite vazduha i Nacionalnog programa za postepeno smanjenje godišnjih maksimalnih nacionalnih emisija zagađujućih materija, predviđenih Zakonom o zaštiti vazduha koji je donet još 15. maja 2009. godine.“
Ozonski omotač su 1913. otkrili francuski fizičari Šarl Fabri i Anri Bison. Osobine ovog omotača prvi je utvrdio britanski meteorolog Gordon Dobson. Najveća koncentracija ozona zapaža se na visini između 20 i 25 kilometara iznad Zemlje.
15. septembra je svetska akcija „Očistimo svet“ koja svake godine angažuje preko 35 miliona volontera u 130 zemalja, što je jedna od najvećih zajednica iz oblasti očuvanja životne sredine. Ovi ljudi, okupljeni oko jednog cilja, bave se motivacijom običnih ljudi, grupa, škola, kompanija i lokalnih samouprava da im se pridruže u sprovođenju aktivnosti koje se bave očuvanjem planete. Njihova glavna ideja je da svako u svojoj sredini može da učini mali korak, čija je veličina u tome što će inspirisati još nekog iz svoje okoline da učini to isto!
Evo šta biste mogli da uradite danas ukoliko želite da planeti čestitate njen praznik:
Zamenite postojeće sijalice štedljivim. Ukoliko vam se ne dopada njihova svetlost, onda ih par postavite u špajz ili podrum, tj. u prostorije u kojima ne provodite mnogo vremena
Ugasite svetlo kad god vam nije potrebno.
Koristite šibice umesto upaljača.
Atomic beam lampa
Gasite računare kada ih ne koristite
Do trenutka kada se dete nauči da ide u toalet, roditelji mu promene između 5.000 i 8.000 pelena. Kada kupujete pelene pogledajte na ambalaži koje se mogu reciklirati, ili pak koristite manje popularne, pamučne pelene.
NunaNai gaćice za odvikavanje od pelena
Izbegavajte korišćenje mašine za sušenje veša. Kupite drvene ili šarene štipaljke i veš sušite na terasi, na dobar stari način! Još nešto – garderoba će vam trajati duže!
Sharp Fit elastične presvlake
Bar jednom nedeljno budite vegetarijanac!
Chef Dini
U pekarama, restoranima, restoranima brze hrane uvek uzimajte samo jednu salvetu. Uglavnom će vam biti dovoljna!
Dok učite ili radite u kancelariji, uvek iskoristite i drugu stranu papira pre nego što ga bacite! Takođe, uvek štampajte dvostrano!
Reciklirajte novine!
Magične servijete
Ne kupujte svakodnevno vodu u malim flašama. Nabavite jednu flašicu ili termos u koji ćete svakog dana natočiti vodu. Ukoliko pijete vodu isključivo određenog proizvođača, kupite balon i svakog dana sipajte po malo.
Zipp zapp zavarivač
Zavrnite slavinu dok perete zube.
Možda nije baš pristojno predložiti, ali sve u svrhu očuvanja prirode – zašto se danas ne biste okupali sa svojim partnerom i uštedeli vodu?
Tuširajte se kraće.
Zasadite drvo
Viseće sadilice
Na posao, fakultet, školu dođite peške ili biciklom.
Ukoliko vam je garderober pun i u njemu je mnogo nepotrebnih stvari donirajte garderobu nekoj od ustanova za pomoć siromašnim i ugroženim ljudima.
Razmislite o kupovini odeće, obuće, predmeta za stan u second-hand prodavnicama ili reparirajte iste.
Prašak za reparaciju
Ugasite svetlo kad god vam nije potrebno.
Baštu zalivajte rano ujutru, kada nema mnogo isparavanja, a biljke tretirajte prirodnim sredstvima umesto veštačkim đubrivom.
Rastegljivo baštensko crevo
Zamolite poslodavca da ukoliko možete da radite od kuće, danas ostanete u svom domu. Uštedećete novac, gorivo, papir i salvetu u koji bi vam umotali sendvič na pauzi. Naravno, obećajte da ćete izvršiti sve neophodne zadatke!
Ear Wizard
Gasite računare kada ih ne koristite.
Automobil perite u auto perionicama. Jeste zabavno po toplom vremenu rashladiti se pranjem automobila, ali se na ovaj način utroši višestruko više vode nego u automatizovanim perionicama.
Izbegavajte uzimanje plastičnih kesa u supermarketima. Uvek ponesite platnene torbe.
Baggy torba za kupovinu
Koristite baterije koje se mogu puniti! Svake godine proizvede se preko 15 biliona baterija koje vrlo brzo završe na deponijama. Kupite baterije koje se mogu puniti i nabavite punjač jer je to dobra investicija – štedite i čuvate prirodu!
Pravilna ishrana i konzumiranje određenih namirnica mogu vas poštedeti svakodnevnog stresa.
Neki ga nazivaju modernom bolešću, ali je neosporno da mnogi ljudi pate od stresa. Mi smo svesni da je stres glavni neprijatelj zdravlja i dobrog izgleda, ali mnogi ga prihvataju kao nešto normalno i ne pokušavaju da smanje njegovo štetno dejstvo. Međutim, dnevna izloženost stresu doprinosi nastanku negativnih posledica po zdravlje. Nastavi sa čitanjem 9 namirnica koje će vam pomoći u borbi sa stresom
Postoji mnogo različitih načina da se smanji napetost i jedan od najvažnijih je zdrav izbor hrane.
Halogena pećnica
Pogledajte spisak namirnica koje, uz redovnu ishranu, smanjuju stres i njegove posledice.
CELER
Celer ima širok spektar umirujućih efekata. Studije su pokazale da konzumiranje četiri stabljike celera dnevno može smanjiti krvni pritisak, što je jedan od prvih simptoma stresa.
BELI LUK
Beli luk se koristi već´ hiljadama godina zbog svojih antibakterijskih, antivirusnih i antidepresivnih svojstava. Ove osobine će vam pomoći da smanjite upalu, utiče na cirkulaciju krvi, održava ravnotežu nivoa šećera u krvi i podstiču detoksikaciju organizma. Sva ova svojstva su simptomi stresa.
Ekspres lonac
LISNATO POVRĆE
Lisnato povrće su: brokoli, karfiol, kupus, kelj, kineski kupus i ren. Ovo povrće sadrži sumporna jedinjenja koja stimulišu enzime koji su važni za zaustavljanje i sprečavanje širenja kancerogenih promena.
Električni roštilj Floria
MASNA RIBA
Sve vrste masne ribe, kao što su skuša, losos, pastrmka i sardine su bogate omega-3 masnim kiselinama, magnezijumom i cinkom, od kojih sve imaju blagotvorno dejstvo na moždane funkcije, zdravlje srca i one takođe smanjuju neželjeni efekti stresa.
Sušač voća i povrća
KAMILICA
Poznato je da čaj od kamilice pomaže kod nesanice, nervoze i stomačnih problema. Kamilica takođe povećava nivo hipurinske kiseline i sprečava infekcije (ista supstanca može se naći i u brusnicama i borovnicama).
ČOKOLADA
Čak i pre nego što su Evropljani počeli da dodaju šećer u čokoladu, Asteci su propagirali gorak kakao ukus zbog njegovih pozitivnih efekata na zdravlje. Istraživanja su pokazala da 40 grama tamne čokolade dnevno može pomoći osobi da se nosi sa stresom, oslobađanjem hormona sreće u mozgu, poznatog kao beta-endorfina.
ORASI
Ovi plodovi su bogati vitaminima B, cinkom, magnezijumom i omega 3 masnim kiselina – hranljivim materijama koje telo sagoreva kada smo uznemireni. Kao izvor zdravih masti, orasi smanjuju apetit, naravno balansiraju nivo šećera u krvi, smanjuju želju za slatkišima i pomažu metabolizmu.
Multifunkcionalni kuhinjski set
MASLINOVO ULJE
Maslinovo ulje je glavni sastojak mediteranske ishrane. Dokazano je da može da pomogne u sprečavanju depresije i da pomaže kod upala. Postoje dokazi da ulje štiti od oksidativnog stresa, koji je glavni uzrok srčanih oboljenja.
BOBIČASTO VOĆE
Bobice su bogate antioksidansima koji pomažu cirkulaciju, funkcije mozga i sprečavaju prevremeno starenje kože, često izazvane hroničnim stresom. Bobice sadrže i jednu vrstu kiseline – supstancu koja pomaže da se uklone toksini iz tela, i reguliše holesterol i hormone kod žena.
Ovom prilikom podsetićemo Vas se šta se sve i kako može pripremiti – od kiseljenja, preko čuvanja začina, sušenja voća i povrća, pravljenja džemova i sokova i zamrzavanja hrane, a daćemo Vam i neke dodatne savete na šta sve treba obratiti pažnju prilikom pripreme zimnice.
PRIPREMA
Najpre proverite da li imate dovoljno teglica, flaša, posudica, poklopaca, čepova… Sve ih dobro operete, očistite i pripremite. Izračunajte koliko vam količinski treba povrća, voća, začinskog bilja, da biste mogli sve blagovremeno da nabavite… Podelite dane na pripremu slatke i slane zimnice ili, recimo, jedan dan odredite za zamrzavanje i pakovanje povrća i voća, drugi za kiseljenje, treći za pripremanje džemova i sokova, četvrti za sušenje voća i povrća…
Spravica za vađenje koštica iz višnje i trešnje
ZAČINSKO BILJE I ULJE
Ove godine možete začinsko, ali i drugo lekovito bilje sačuvati tako što ćete ga sitno iseckati ili samleti i zamrznuti sa maslinovim uljem u posudicama za led, posle ih samo izvadite i premestite u plastične vrećice. Tako su jednostavne za upotrebu, samo ih ubacite u čorbe, u tiganj, uz dinstano meso… Na sličan način možete napraviti i domaće kocke za supu i vegetu.
Mašina za mlevenje paradajza
ZAMRZAVANJE
Postoji mnogo načina na koje možete zamrznuti povrće i meso, a ne samo da ih ugurate u vrećicu i ubacite u zamrzivač. Jedan od najboljih načina za zamrzavanje mesa je u porcijama i ređajte tako meso, jedno preko drugog, položeno da biste imali više mesta u zamrzivaču.
Mašina za mlevenje mesa Mesko 4805
Takođe, možete napraviti bujon (pileći, goveđi ili od povrća) i zalediti u posudicama za led. Zamrznite svakako i crvene pečene paprike.
Super krčko Camry
Kada zamrzavate voće pazite da nije nagnječeno i mokro. Preporučuje se da ga zamrzavate u plastičnim posudicama, pre nego u vrećicama. Zamrznuti možete čak i obični džem, posle ga samo razmrznite i upotrebite za pripremu.
Zipp zapp zavarivač
KISELJENJE
Pored pripreme sokova i džemova, kiseljenje je najvažniji deo zimnice. Ove godine pokušajte da odaberete samo nekoliko određenih namirnica za kiseljenje, nekoliko standardnih, koje vaši ukućani najviše vole, a za ostalo probajte sa nekim novim receptima – ne mnogo, ali dovoljno da sa par eksperimenata spremite nešto novo – to mogu biti špargle, mali luk, krastavac ukiseljen na suncu…
Multifunkcionalni kuhinjski set
SUŠENJE
Obratite ovaj put malo više pažnje na sušenje povrća i voća. Možete koristiti rernu ili ih sušiti na suncu. U rerni možete osušiti gotovo sve. Za povrće i voće je bitno da nije mokro, da je iseckano na sitnije komade, da ste stavili papir za pečenje (ili još bolje poređati komadiće na samu žicu).
Električni roštilj Simbo
Sušite ih na oko 90C u poluotvorenoj rerni (ili u potpunosti zatvorenoj ako želite da malo ubrzate proces) 6 do 8 sati (u zavisnosti od povrća i voća). Posle ih samo ostavite da se ohlade, pa spakujete u teglice i dobro zatvorite. Tako osušeni mogu da stoje nekoliko meseci.
Sušač voća i povrća
Dodatni saveti prilikom pripreme zimnice
Voće i povrće koje odaberete za zimnicu mora biti zdravo. Dobro ga operite, osušite i očistite od peteljki i semenki.
Voće oljuštite neposredno pre pripreme kako ne bi promenilo boju i izgubilo dragocene vitamine.
Kada koristite šećer obavezno pazite da se rastopi do kraja.
Tegle nemojte nikada puniti do vrha.
Pre nego što zatvorite tegle, obrišite ivice od ostatka zimnice.
Kada pripremate kompot i na voće sipate vreli sirup pazite da tegle budu mlake i da ih ne stavljate na metalnu podlogu.
Prilikom pasterizacije obratite pažnju da voda doseže do polovine tegli, eventualno malo više. Nemojte dolivati vruću vodu, samo hladnu ili mlaku. Posudu obavezno obložite starim krpama ili novinama kako tegle ne bi došle u dodir sa metalom.
Tegle sa pekmezom, džemom, marmeladom, ajvarom, pindžurom obavezno malo zapecite u rerni na 5 minuta kako bi se stvorila zaštitna korica.
Znate da je slatko gotovo kada kapnete malo na tanjirić i ta kap se ne razlije.